ŠTO NAS ČINI SRETNIMA

Svi težimo sretnijem životu, ali pronaći sreću nije uvijek lagana avantura. Neki se usredotoče na djecu i obitelj, neki na karijeru, poslovne ciljeve i materijalno, neki na putovanja…

Znanstvenici su kroz razne metode pokušali dokučiti što je to što dugoročno čini ljude sretnima. 

ODUŠEVLJAVANJE 

 Sretnima nas čine aktivnosti i događaji koji nas oduševljavaju.

NAŠA OBITELJ I PRIJATELJI

Najsretniji su oni ljudi koji su najmanje usamljeni i koji provode najviše vremena s obitelji koja ih voli, partnerom ili prijateljima. Društveni odnosi ispunjavaju dvije osnovne ljudske potrebe, potrebu za društvenim interakcijama i potrebu za osobnim razvojem i napredovanjem, jer kroz komunikaciju s drugima i mi napredujemo.

Odnosi uživo nas čine više sretnima nego online društvene mreže, pa tehnologiju koristite kako biste dogovorili susrete, a ne kao osnovi tip komunikacije.

SVAKODNEVNE AKTIVNOSTI KOJE NAS ISPUNJAVAJU

Najsretniji smo kada smo angažirani oko aktivnosti koje nas tjeraju da zaboravimo na vrijeme. To se može dogoditi dok sviramo, igramo se s djecom, bavimo nekim sportom, pišemo… Najviše nas ispunjava kada radimo ono u čemu smo najbolji. Osjećaj ispunjenja doživljavamo kada koristimo i razvijamo svoje vještine, talente i sposobnosti.

POZITIVNO RAZMIŠLJANJE

Studije u kojima su analizirani blizanci  indiciraju da je oko polovice naše sreće zapisano u genima, što znači da se sreća krije u nama i da bez obzira na vanjske okolnosti sreća ovisi o tome kako ih percipiramo. Stoga da biste bili sretni morate razmišljati pozitivno i biti zadovoljni s onim što imate. Morate naučiti biti sretni zbog toga što imate kuću, a ne biti nesretni jer susjed ima veću. Npr. osvajači  brončanih medalja na OI koji se smatraju sretnima da su uopće osvojili medalju, sretniji su od osvajača srebrenih medalja koji smatraju da im je zlato izmaklo za malo, iako su objektivno postigli više od onih koji su osvojili brončanu i trebali bi biti sretniji zbog toga.

ZAHVALNOST

Zahvalni ljudi su sretni ljudi. Zahvalnost se najbolje izražava pisanjem ili govorom. Pisanje dnevnika ili izgovaranja molitvi zahvalnosti naglas uvečer pred spavanje je jedan od sigurnih načina na koje možete povećati svoju sreću.

SPOSOBNOST PRAŠTANJA

Oni koji ne mogu oprostiti su ljutiti i depresivni, a dodatno imaju i slabije zdravlje zbog tih negativnih emocija. Oslobodite se tog toksičnog osjećaja i nemojte nikome ništa zamjeriti.

DAREŽLJIVOST

Mnogi ljudi svjedoče kako su se iz depresije ili tuge izvukli tako što su započeli pomagati drugima. Započnite s darežljivošću u svome najbližem okruženju, a zatim proširite krug.

OSOBNA SLOBODA

Ljudi ovisni o nekome manje su sretni od ljudi koji mogu samostalno donositi odluke. Većina ljudi ne može biti sretna ako sama ne može određivati svoj put i ako im nisu dozvoljeni njihovi vlastiti izbori. Ako ste majka ili otac odrasle osobe i mislite kako znate što je najbolje za njega i očekujete da vas sluša, možda svom djetetu osiguravate život bez problema, ali mu uskraćujete mogućnost da bude sretno.

SPORT

Tjelovježba ima pozitivan efekt na naše tijelo, ali i na naše mentalno zdravlje. Znanstvenici su došli do zaključka kako je broj koraka koje napravimo dnevno izravno povezan sa srećom, samopouzdanjem i zadovoljstvom životom. Ako želite biti sretniji više hodajte.

ODMOR 

I dok nas tjelovježba usrećuje, ponekad je za sreću dovoljan dobar san u drugom gradu. Nedostatak sna i nedovoljno odmora, negativno utječe na mentalno zdravlje i razinu sreće. Problemi sa snom jedan su od ključnih faktora depresije.

Što nas ne čini sretnima?!

Zanimljivo je kako nas inteligencija, dob, izgled, novac, zdravlje i djeca ne čine sretnima, nego njihova odsutnost nas čini nesretnima. To znači da su te stvari popratni faktor.

Nesretni smo ako nemamo novac ili zdravlje, ali njihovu prisutnost uzimamo zdravo za gotovo.  Kada nismo sretni s onim što imamo, vjerujemo kako ćemo biti sretniji kad dobijemo ono što želimo. Problem je u tome što kada dobijemo ono što želimo, naša sreća kratko traje. Naviknemo se na to i težimo nečemu novom. Primjerice dobitnici na lutriji sretniji su nego ranije dok se ne naviknu na novi stil života. Nakon što im on postane normalan, razina sreće se vraća na razinu prije dobitka.

Jedno istraživanje kojim se pokušalo doći do odgovora jesu li roditelji sretniji od onih koji nisu roditelji, dalo je odgovor da su roditelji sretniji,  ali samo pod uvjetima da  imaju dovoljno novaca, dobro spavaju noću i imaju sretan brak. Ako ti ostali uvjeti nisu zadovoljeni, razina sreće nije drugačija nego kod osoba koje nemaju djecu. Isto istraživanje je otkrilo kako su oni koji nemaju djecu manjina, jer u prosjeku 84-86 posto osoba ima djecu. Ta manjina koja nema djecu svakodnevno se suočava s kritikama zbog toga što nemaju djecu, pa najčešće uzrok njihovog nezadovoljstva nije to što nemaju djecu, nego svakodnevno suočavanje s kritikama i predrasudama.

Ernest Hemingway je davno rekao kako je sreća kod inteligentnih ljudi najrjeđa stvar. Dugo vremena postoji uvjerenje kako su inteligentni ljudi opterećeni kompleksnošću života da ne mogu nikad biti sretni, ali najnovija istraživanja pokazuju kako to nije istina. Znanstvene studije govore kako nema nikakve koleracije između razine inteligencije i osobne sreće. Netko je u šali rekao da ako nisi dovoljno pametan da shvatiš što te usrećuje, koliko pametan uopće možeš biti?! Bez obzira koliki je vaš IQ, težina, dob ili koliko imate novaca sreća ne dolazi vama, nego sretan život morate kreirati.

2 STVARI NAJVAŽNIJE ZA SREĆU

1.    Odlučite da će vam biti stalo – bilo da se radi o vašoj djeci, poslu, globalnom zatopljenju… Pronađite nešto što vam je bitno i potrudite se učiniti to još boljim.

2.    Budite potpuno prisutni  – sreća nije pitanje prošlosti ili sadašnjosti. Razmišljanje o budućnosti pomaže vam postaviti ciljeve, ali nemojte odgađati sreću dok ih ne ostvarite. Utišajte mozak i usredotočite se na trenutak koji je pred vama . Sreću možete pronaći gotovo u svemu ako je tražite

.